Modne tkanine


Tkanine za prijelazna razdoblja...






Krenulo sezonsko sniženje -50% na modne tkanine!!!



Akcija na svečanim tkaninama , božićni popust -20% na i onako super cijene!







Vunene štofice za kapute i jakne i čoja u crnoj, crvenoj i zelnoj boji, do 6.12.2014. na popustu od 20%...





Noviteti jesen zima 2014, hit pletiva, lakirani skaj, pepito dezen s elastinom ...



Mnoge stvari o tkaninama možete pronaći na internetu, no mi smo od svega pomalo pokušali posložiti na jednom mjestu, te vam ponuditi najvažnije informacije. Saznajte što je tkanina, koje su vrste tkanina, kako se održavaju i za što su namijenjene...


Tkanina je tekstilni proizvod dobiven ispreplitanjem niti pod pravim kutom i po pravilima veza, što nazivamo tkanje.Tkanine mogu biti izrađene od prirodnih vlakna biljnog podrijekla (primjerice od pamuka ili lana) i vlakana životinjskog porijetla (svila, vuna) i umjetnih vlakana ili mješavine prirodnih i sintetičkih vlakana.


  • Batiste (batist ) - lagana, ravna, fina tkanina s jednostavnim tkanjem
  • Brocade (brokat) - teški materijal s uzorcima
  • Chiffon (sifon) – lagana ravna tkanina sa mekom draperijom ili naborima
  • Crepe (krep) - lagani materijal s naboranom površinom
  • Peau de soie - srednje teški materijal drapirani materijal sa satenskim tkanjem
  • Damask (damast) - srednje teški materijal s uzorkom koji je formiran tkanjem
  • Dupioni -debeli, teški materijal, 100 % svila
  • Gazar - ravni, kruti materijal sličan organzi
  • Organdy (organdi) - krući poluravni materijal
  • Organza - ravni materijal sličan tilu, ali teži
  • Polyester - obična tkanina pomiješana sa svilom ili napravljen da imitira određene tipove tkanine
  • Rayon (umjetna svila) - sličan poliesteru, ali elastičniji
  • Satin (saten) - glatki i teški materijal tipičan za vjenčanice. Najčešće dolazi u scili ili poliesteru
  • Shantung - gruba tekstilna tkanina s linijama ili grudicama
  • Svila - najpopularniji materijal za vjenčanice. Mekan sa sjajem
  • Taffeta (tafet) - šuškavi materijal
  • Til - kruti mrežasti materijal sličan organzi, ali krući i grublji

Uzdužni sustav niti naziva se osnovom, a poprečni potkom. Gornja strana tkanine naziva se  lice, a donja strana naličje, a postoje i tkanine s dva lica. Za razliku od pletiva, tkanine se ne mogu rukom istezati ni u smjeru osnove, ni u smjeru potke, već samo djelomično u dijagonalnom smjeru.

Gustoća veza ovisi o vrsti veza i bitno utječe na svojstva tkanina, posebno na  mehanička (čvrstoća, otpornost na smicanje, savitljivost ili krutost), a određuje i njezin izgled odnosno teksturu. Osim veza odlike i svojstva tkanine određuju i drugi čimbenici kao što su  vrsta i finoća vlakana od kojih je izrađena pređa za osnovu i potku, vrsta pređe za osnovu i potku (predena ili filamentna, jednostruka ili končana, efektna, glatka ili teksturirana), njezina finoća, uvojitost i jednoličnost, način (tehnika) tkanja, gustoća niti po osnovi i potki te poroznost, debljina, plošna i obujamska masa, dimenzijska svojstva,morfologija i značajke površine tkanine, vrsta primijenjenih procesa...

Tkanine najjednostavnijih i pravilnih konstrukcija dobivaju se tkanjem prema pravilima osnovnih vezova: platnenoga, kepernog i atlasnog.

Platneni vez najjednostavniji je i najgušći vez (s najvećim brojem veznih točaka). Za tkanine od biljnih vlakana (pamuka, lana, konoplje) istkane u tom vezu uobičajen je naziv platno. Platno je vjekovima bilo osnovni tekstilni materijal i tekstilni proizvod koji se izrađivao pretežito u ravničarskim krajevima. Za vunene tkanine u platnenom vezu uobičajen je naziv sukno, a naziv taft upotrebljava se za svilene tkanine u tom vezu.

Tkanine u kepernom vezu prepoznatljive su po koso položenim rebrastim prugama koje potječu od svojstvenoga načina povezivanja osnovinih i potkinih niti. Broj veznih točaka je nešto manji od onoga kod platnenoga veza, ali još uvijek dovoljan za čvrstu i kompaktnu strukturu tkanine. Opći naziv za tkanine u kepernom vezu je keper.

Kod atlasnoga veza osnovna nit povezuje svaku petu potku, što znači da potka u jednom redu prolazi iznad najmanje četiri osnovine niti, zatim ispod jedne, pa ponovno iznad četiri niti osnove itd., a time je i njezina čvrstoća manja. Ako se za takvo tkanje upotrebljava svilena ili koja druga filamentna pređa, tim se vezom dobivaju tkanine glatke i sjajne površine, poznate pod nazivom saten.

Varijacijom osnovnih vezova te njihovim različitim kombinacijama, uz primjenu različitih tehnika tkanja, mogu se proizvesti tkanine različitih strukturnih svojstava, npr. tanke i glatke, jednobojne i višebojno uzorkovane s pravokutnim i zaobljenim šarama i ornamentikom, voluminozne s florom i bez njega, plišane, frotirane, rebraste teksture (kord, kord-samt), dvostruke i višeslojne, s jednim ili s dva lica, cjevaste, višeosne, izgleda prirodne kože, laminirane, izrazito velike čvrstoće i dr.

Prema stupnju dovršenosti izradbe razlikuju se sirove i gotove (dorađene i oplemenjene) tkanine. Sirova tkanina je naziv za nedovršenu tkaninu, kakva se skida s tkalačkoga stroja. Ona je neprikladna za krajnju uporabu jer ne zadovoljava estetskim svojstvima i općim izgledom, savitljivošću, otpornošću na gužvanje, stabilnošću dimenzija i dr. Zbog toga se podvrgava nizu završnih procesa u kojima se oplemenjuje njezin izgled i poboljšavaju svojstva, čime se dobiva oplemenjena tkanina prikladna za konačnu uporabu.

Tako se npr. smuđenjem uklanjaju vlakanca s površine ako ona treba biti glatka, čupavljenjem postiže mekana dlakava površina (flanel), valjkanjem vunenih tkanina dobiva gusta (zatvorena) tekstura, iskuhavanjem i bijeljenjem postiže se potrebna bjelina, bojenjem i tiskom obojenost, raznobojne šare i dezeni.

Posebnim obradbama i postupcima mogu se postići i posebna svojstva kao što su otpornost na gužvanje, smanjena sklonost prljanju, vodoodbojnost, vodonepropusnost, smanjena gorivost i dr.

Prema načinu izradbe, tj. tehnici tkanja, u osnovi se razlikuju listovne tkanine i žakardne tkanine. Nazivi potječu od odgovarajućih naziva tkalačkih strojeva na kojima se izrađuju. Tkanine se razlikuju ponajprije po obliku šara i dezena. Šare i ornamentika tkanina istkanih na listovnim strojevima imaju geometrijski pravilan oblik sastavljen od dijelova (elemenata) s ravnim linijama (pruge, karo, trokutasti i drugi ravnocrtni geometrijski likovi i oblici), dok kod žakardnih tkanina ne postoje takva ograničenja u tvorbi dezena. Šare mogu biti bilo kakva nepravilna oblika i veličine.

 Od pamučnih tkanina najpoznatije su vrste sirova platna – žutica, džepovina; bijeljene, jednobojne ili tiskane tkanine u platnenom vezu – šifon, cic, kreton, oksford, zefir, a fine i prozračne vrste su batist, muslin, organdi; u kombinaciji platnenoga, kepernog ili atlasnoga veza su popelin, damast, gradl; tkanine vlasaste površine poznate su pod nazivima parhent (čupavljena samo na strani naličja), flanel (mekana tkanina čupavljena na strani lica i naličja), pliš ili baršun (vlasasta površina visine oko 3 mm, dobivena specijalnom tehnikom tkanja, rezanja i šišanja), frotir (razrezane ili nerazrezane petlje od pređe koje se nalaze na površini nastaju odgovarajućom tehnikom tkanja); denim je naziv za tkanine od kojih se izrađuje džins odjeća i dr. Postoji i niz drugih vrsta pamučnih tkanina, a u istu skupinu danas se ubrajaju i tkanine izrađene od predenih pređa od mješavine pamuka i vlasastih umjetnih vlakana pamučnoga tipa.

Vunene tkanine u platnenom vezu općenito se nazivaju suknom. Stari su Slaveni u našim pretežito brdskim krajevima izrađivali tkanine od domaće vunene pređe i nazivali ju sklavina, a u Dubrovačkoj Republici proizvodila se na daleko poznata vunena tkanina naziva aba. Grublje tkanine od grebenane vunene pređe jesu npr. velur, bukle, tvid, cibelin, flanel, a finije tkanine od češljane pređe jesu žoržet, lister, gabarden, fresko. U izradbi vunenih tkanina, uz čistu vunenu pređu, rabe se i pređe od mješavine vune i drugih prirodnih i umjetnih vlakana vunenoga tipa.

Tkanine od čiste prirodne svile iznimno su cijenjeni tekstilni materijali. Osim satena i tafta, rabe se i fine tkanine nemirna izgleda površine, istkane od svilene krep-pređe (crêpe de Chine); brokat je skupocjena, sjajna i teška svilena žakardna tkanina, često protkana zlatnim i srebrnim nitima; buret, floret i šap grublje su svilene tkanine svojstvene prirodne bež boje, izrađene od predenih pređa od istoimenih kratkih vlakana odvojenih s vanjskog i unutarnjega dijela čahure dudova svilca.

U tkanine za posebne namjene ubrajaju se: pamučne gaza i tetra za pelene i sanitetske svrhe; kaliko za primjenu u knjigoveštvu; podstavne tkanine, koje se najčešće izrađuju od umjetnih filamentnih vlakana u platnenom ili atlasnom vezu; dekoracijske tkanine različite kvalitete namijenjene za zastore i zavjese (markizet, til, saten); tkanine za oblaganje namještaja, prekrivače, uređenje interijera i sl., koje se izrađuju od različitih vrsta vlakana i pređa, najčešće žakardnim strojevima u slikovitim dezenima, a u novije se doba za te namjene rabe tkanine naslojene polimernim filmom i laminirane tkanine. Po svojim specifičnim značajkama danas se ističu mikroporozne tkanine od mikrovlakna, ili izrađene kao višeslojne s mikroporoznom membranom kao jednom sastavnicom; takve su tkanine nepropusne za kišu, vjetar i mikroorganizme, a propusne za zrak i vodenu paru.

Preporuka za tkanine za svečane prilike i vjenčanice

 

Ostale vrste tkanina:

  • Alpaka - tkanina od alpake u narodu se naziva kamelhar (devina dlaka), a upotrebljava se za izradu ženskih kaputa.
  • Atlas vez - naziva se još i saten ili lastin vez. To je najlaganiji prorezni vez. U atlas vezu se izvode tkanine za podstave, posteljinu i rublje.
  • Baršun -Baršuna ima više vrsta. Izrađuje se od čiste svile, mješavine sa svilom, umjetne svile i drugih sintetičkih vlakana. Postoji glatki i končani baršun. Glatki baršun se odijeva za svečane prilike.
  • Batist - lagana tkanina od pamuka ili lana, mekana i izrađena od finog češljanog nilskog pamuka. Pamučni i laneni batist upotrebljava se najviše za fino žensko rublje, a od njegove svilene varijante izrađuju se fine ženske haljine, marame, bluze i kravate. Tkanina batist u trgovine najčešće dolazi pod nazivom mako-batist, opal-batist, batist­-muslin, batist-šifon, stakleni batist itd.
  • Brokat - teška svilena tkanina ukrašena ornamentima. Izrađuje se od čiste svile, sintetskih, pamučnih ili vunenih vlakana. Uglavnom je prve kvalitete. Teži brokati od svile, vune i mješavina upotrebljavaju se najčešće za dekoraciju, zavjese i presvlačenje pokućstva. Brokati od tanke svile služe za izradu svečane odjeće.
  • Buret - tkanina od otpadaka prirodne svile. Niti su nepravilno zadebljane. Upotrebljava se za ljetna odijela, ljetne kostime i haljine. Dobro se pere.
  • Drap - tkanina od češljane vune, mekana i sjajna, glatke površine.
  • Flanel - mekana, ugodna obostrano češljana tkanina s gustim vlaknastim površinskim sjajem. U uporabi su najčešće vuneni i pamučni flaneli, a u prodaji se javljaju pod brojnim imenima i to prema vrsti sirovina. Razlikujemo lakše i teže flanele, od kojih su najpoznatiji pamučni ili keper flanel, sport flanel itd. Obično se flanel koristi za rublje, za sportske muške košulje i ženske bluze.
  • Gabarden - čvrsto i gusto tkana, glatko i čisto dorađena osnovna tkanina. Najviše se upotrebljava za sportsku odjeću, kišne ogrtače, te mušku i žensku konfekciju. 
  • Kamgarn - kvalitetna tkanina izradena od češljane vunene pređe. Otporna je i izdržljiva a od nje se izrađuju fina muška i ženska odijela, kostimi, te proljetni i jesenski ogrtači.
  • Krep - tkanina od koje se najčešće šiju ženske naljine.
  • Lame - vrsta sjajne tkanine, metalna svila; tkanina protkana zlatnim i srebrnim žicama; stvara vrlo upadljiv učinak. Modna tkanina koja se koristi za večernje ženske haljine i kostime.
  • Lan - tkanina od niti istoimene biljke, jedna od najstarijih tkanina, koristi se za mušku i žensku odjeću.
  • Muslin - fina pamučna, vunena ili svilena tkanina, lagana, koprenasto prozirna, uglavnom jednobojna i izrađena u platnovezu. Prodaje se u svim jednobojnim nijansama, ali ponekad i tiskana vrlo živim i vedrim uzorcima. Služi za ženske bluze i haljine.
  • Organdi - tanka, fina, prozirna pamučna tkanina od končane pređe, s vrlo krutom doradom. Upotrebljava se za haljine, dekoraciju, u dječjoj konfekciji, te za podstave. Najčešće se upotrebljava za vjenčanice.
  • Pliš - tkanina iste izrade kao i baršun, ali od vunenih niti. Pliš služi za dekoraciju, za ženske kapute, podstavu, te kao imitacija krzna.
  • Rips - služi za haljine, kostime, odijela, a ponajviše za kišne ogrtače.
  • Svila - fino, nježno vlakno koje se dobiva odmatanjem čahura dudova svilca. Prirodna svila je žućkaste boje, slaba sjaja i oštra na dodir. Svilene tkanine danas se često izrađuju od tzv. umjetne svile, od raznih vrsta umjetnih vlakana. Brojne svilene tkanine razlikuju se međusobno po vrsti svile, načinu vezivanja i uporabi (za rublje, haljine, odijela itd.).
  • Saten - veoma sjajna tkanina, izrađena u atlas vezu koji se kod svilenih tkanina naziva i satenskim vezom. Saten se danas izrađuje od rejlona, najlona, cel vlakna, sintetskih niti, te s pamučnim primjesama od merceriziranih pamučnih prediva. Upotrebljava se najviše za ženske haljine, ukrase za haljine i opšave, a vrlo često i za podstavu. Razlikujemo jednobojne, uzorkovne, tiskane, bijeljene i višebojne satene, koji dolaze na tržište pod vrlo različitim nazivima.
  • Svileni organdi i til - proizvodi se i od prirodne i od umjetne svile, u raznim pastelnim bojama i tiskan. Upotrebljava se za haljine, velove i ukrase, što znači da je najčešće u uporabi za vjenčani program.
  • Šantung - tkanina od kineske svile - prirodna. Neujednačena izgleda, pokazuje nejednakosti prediva, s mjestimičnim zadebljanjima. Neravne je površine, šuštava na opip i prigušena sjaja. Proizvodi se u svim bojama. Šantung se koristi za izradu tkanina, Ijetnih kostima, te za lakše vrste muških košulja.
  • Šardone - tzv. umjetna svila porijeklom iz Francuske gdje je potkraj 19. stoljeća dobila naziv po proizvodaču Chardonnetu koji je prvi osnovao tvornicu umjetne svile od nitrata.
  • Šarmez - vrsta satena od tzv. umjetne svile. Upotrebljava se za žensko rublje.
  • Taft - izvorno najstarija svilena tkanina s Dalekog istoka (Kina i Japan). Izrađuje se u platnovezu koji se kod svilenih tkanina naziva i taft vez. Tkanina ripsasta izgleda, glatka, kruta i vrlo šuškava. Postoji jednobojni taft, kariran i prugast s utkanim dezenima, a također i tiskan. Prema kvaliteti i izgledu ima više vrsta tafta. Upotrebljava se za haljine, podsuknje i lake ogrtače. Sve se više koristi i za vjenčanice.
  • Til - tanko, lagano i prozirno čipkasto pletivo. Proizvodi se u raznim bojama, a služi za ženske haljine, dekoraciju i ukrase.
  • Tropikal - lagana tkanina za ljetna odijela, izrađena od najtanje vune na tkalačkom stanu, obojana jednoliko.
  • Žoržet - lagana prozirna svilena ili vunena tkanina, izrađena u platnovezu od čvrste i jako uvijene krep pređe. Izrađuje se u svim modnim jednobojnim nijansama i služi za izradu ženskih haljina.

 

Pletiva

Pletivo je tekstilni plošni proizvod koji je nastao uplitanjem jedne niti. Pletiva su podatna i rastezljiva, jer ih čine očice. Kod tanjih odjevnih predmeta kao što su majice i donje rublje, očice su vrlo male, ali možete ih vidjeti ako pletivo pogledate izbliza, npr. povećalom. Zbog tog njihovog svojstva udobnosti, pletiva se koriste pri izradi donjeg rublja, bodyja, majica, tajica, kapa/ šalova, čarapa i vesta. U novije vrijeme, pletiva se koriste za izradu svih vrsta odjevnih predmeta, npr. i rastezljivih hlača i haljina.

 

Vrste pletiva:

  • Jersey ( mako ):  pletivo koje se koristi za izradu donjeg rublja, bodyja i majica. Kao i ostala pletiva, rastezljiv je i udoban za nošenje, zato ima veliku primjenu u izradi baby i dječje odjeće.Površina se može blago brusiti (čupaviti), tako da se dobije još mekši opip jerseya. Naša "nina nana" kolekcija za bebe i "Koki" kolekcija za bebe i djecu izrađene su od brušenog pamučnog jerseya što bebama i djeci osigurava maksimalnu udobnost.
  • Interlok:  vrsta pletiva koje je "dvostruko" pleteno tako da je kompaktnije i punije od jerseya. Također se koristi za izradu baby i dječje odjeće, tamo gdje je potrebna posebna izdržljivost odjeće. S obzirom da je punije, uglavnom se koristi za zimske majice i bodyje.
  • Felpa:  podstavljeno pletivo koje može biti čupavljeno i nečupavljeno. Koristi se prvenstveno za izradu trenirki, ali i hlača, tunika i haljina. Čupavljena felpa ( iznutra ima mekani topli sloj stršećih vlakanaca)  se koristi za zimske artikle, a nečupavljena felpa za proljetne.
  • Polar fleece ( polar flis ):  vrsta vrlo laganog, toplog, mekog i rastezljivog pletiva proizvedenog od sintetičkih vlakana ( najčešće poliesterska vlakna). Zbog tih svojstava koristi se za zimsku odjeću ( trenirke, majice sa kapuljačom ).
  • Teddy fleece ( tedi flis ): vrsta flisa koja ima upletena vrlo mekana vlakna, opipom i izgledom podsjeća na najmekše plišane igračke. Koristi se za izradu zimske baby odjeće ( jakne, kombinezoni, bundice,majice sa kapuljačom ili kao podstava u kapuljačama..)
  • Pliš:  pletivo  karakteristično po upletenim malim stršećim vlakancima koji joj daju sjaj, te ugodan i topao opip. Koristi se za dječje trenirke, tajice, tunike, haljine.

 

Sastav tkanina i pletiva

Tkanine i pletiva mogu biti izrađeni od različitih prirodnih i sintetičkih vlakana, ovdje ćemo spomenuti samo neke...

PAMUK: prirodno vlakno koje zbog svojih odličnih svojstava ima najširu primjenu u proizvodnji odjeće za djecu. Pamuk ima svojstvo upijanja vlage i visoku toplinsku vodljivost, što znači maksimalnu udobnost nošenja za dijete. Ne izaziva alergije i lako se održava. Može se koristiti sam ( što je najčešće kod dječje odjeće) ali i u mješavini sa drugim vlaknima. Za odjeću za stariju djecu često mu se dodaju i elastična vlakna.

VUNA: prirodno vlakno koje se dobije obradom ovčjeg runa, ima svojstvo upijanja vlage i nisku toplinsku vodljivost, što je čini idealnom za izradu odjeće za zimu ( veste, tunike, kape/šalovi, čarape)

U novije doba posebno su popularne tkanine od bambusa, te tkanine s raznim dodacima aloe vere i sl...

SINTETIČKA VLAKNA- dobivena su kemijskim putem iz različitih polimera.

Najviše se upotreblavaju poliestersko, poliamidno, poliakrilno i elastansko vlakno.

Poliestersko vlakno zbog odličnih svojstava ima najširu primjenu, upotrebljava se u mješavini sa pamukom ili samo, i to za tzv. gornju odjeću ( trenirke, majice, jakne..).

Poliamidno vlakno se upotrebljava za izradu najlon čarapa, kupaćih kostima i jakni. Također ga se može naći u raznim mješavinama, kojima daje svojstvo glatkoće, sjaja  i vodonepropusnosti.

Poliakrilno vlakno ima  svojstva slična vuni, pa se stoga koristi za zimske artikle kao zamjena za vunu - meko je i toplo, nema alergija na njega.

Elastansko vlakno se dodaje raznim vlaknima da bi odjeća bila elastična.